Sjeverna Amerika je treći kontinent po veličini. Najveća država joj je Kanada, od 9 976 140 km2 površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država Grenada. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km2.
Sjeverna Amerika se dijeli na Sjevernu i Srednju Ameriku. Prostire se u žarkom pojasu (jug Sjeverne Amerike), sjevernom umjerenom pojasu (središnja Sjeverna Amerika, pretežito SAD) i sjevernom hladnom pojasu (većina Kanade, Aljaska i Grenland tj. sjever Sjeverne Amerike).
Treći po veličini među kontinentima, prostire se na 2423000 km2. U obliku je trokuta, a u njegovom sastavu nalazi se Grenland, najveći otok na svijetu. Na sjeveru omeđena je Arktičkim oceanom, na istoku Sjevernoatlantskim oceanom, na jugu Karipskim morem, a na zapadu Sjevernopacifičkim oceanom. Veza s Južnom Amerikom je Panamska prevlaka. Najviši vrh je Mount McKinley na Aljasci, 6194 m, a Death Valley u Kaliforniji, 86 m ispod površine mora, najniža točka.
Ime je dobila po talijanskom trgovcu i moreplovcu Amerigu Vespucciju. Sjeverna Amerika je kontinent koji je prvi zadobio geološku stabilnost i sadrži neke od najstarijih geoloških oblika na Zemlji. Kontinent je bogat u prirodnim resursima, i to naročito rudama, šumama, velikim količinama pitke vode i vrlo plodnim tlom. Sve to omogućilo je Sjevernoj Americi da postane jedna od ekonomski najrazvijenijih regija na svijetu, čiji stanovnici imaju najviši dohodak. Iako tu živi tek 10% svjetske populacije, potrošnja energije po glavi stanovnika šest puta je veća od prosjeka svih ostalih kontinenata.
Najveći gradovi, od preko milijun stanovnika, su Mexico City, New York, Chicago, Toronto, Los Angeles, Montreal, Guadalajara, Monterrey, Philadelphia, Houston, Guatemala City, Vancouver i Detroit. Prema zadnjem popisu iz 1990. godine ovdje živi 395 milijuna ljudi.
Vjeruje se da su prvi stanovnici bili Azijati koji su došli iz Sibira, Inuiti i Aleuti, čiji su potomci, različita eskimska i indijanska plemena, bila istisnuta od kolonizatora iz Starog Svijeta. Danas najveći dio stanovništva čine oni evropskog podrijetla, a odmah iza njih su oni iz Afrike i Azije, koji su bili dovedeni kao robovi. Naravno da zbog ekonomskih migracija u posljednje vrijeme sve brojniji postaju i useljenici iz Južne i Centralne Amerike i ostalih dijelova svijeta, naročito Azije.
Naseljavanje je ovisilo o reljefu i o zonama gdje su ekonomske i socijalne mogućnosti veće, tako da se i danas otprilike polovina kontinenta smatra nenastanjenom, što se naročito odnosi na dijelove Kanade u zoni polarne klime i centralne dijelove SAD-a.
Malo je epizoda u povijesti čovječanstva koje su bile tako dinamične kao ekonomska preobrazba Sjeverne Amerike od godine 1700. U pretkolumbovskom razdoblju, prostor današnjih SADa i Kanade bio je naseljen domorocima koji su se bavili poljoprivredom, a na području Meksika i Centralne Amerike razvijala se kompleksna urbana i visokoorganizirana agrarna proizvodnja. Nakon imigracije iz Evrope, situacija se bitno promijenila i SAD i Kanada postaju izuzetno razvijene zemlje, dok je španjolska kolonizacija uništila prosperitet Meksika i Centralne Amerike. Iako jednako kvantitativno i kvalitativno bogati prirodnim resursima, socijalni i politički faktori doveli su do nejednakosti ta dva dijela sjevernoameričkog kontinenta. Meksiko i Centralna Amerika nisu privukle značajniji broj imigranata, a ono što je onemogućilo veći razvoj bilo je i cjepkanje na velik broj kolonija i različitih suverenih država, koje su redom bile politički nestabilne.
Danas te države uglavnom žive od izvoza svojih prirodnih bogatstava i stranih investicija, što rezultira socijalnom nejednakošću. U Sjevernoj Americi je na djelu dakle ekonomski model jezgre i satelita, jednako unutar država kao i na kontinentu samom.
Službeni naziv: Kanada, Canada
Poglavar: Elizabeta II, kraljica; guverner Adrienne Clarkson, premijer
Smještaj: sjeverni dio S. Amerike, između Atlanskog oceana na istoku,
Tihog oceana na zapadu i Sjevernog ledenog mora na sjeveru
Površina zemlje: 9 976 140 km2 9 220 970 km2 kopno;
755 170 km2 vodene površine
Broj stanovnika: 31 592 805 s prirodnim prirastom od oko 0.99%
Gustoća naseljenosti: 3,0 na km2
Kopnene granice: 8 893 km (SAD 8 893 km uključujući i 2 477 km s Aljaskom)
Morska obala: 243 791 km
Najviši vrh: Mount Logan 6 050 m
Glavni grad: Ottawa
Valuta: kanadski dolar (CAD)
Službeni jezik: engleski, francuski
Etnički sastav: stanovništvo porijeklom iz Velike Britanije 28%, iz Francuske 23%, iz drugih Europskih zemalja 15%, Američki indijanci 2%,
Azijci, Afrikanci i Arapi 6%, ostali 26%
Religija: rimokatolici 42%, protestanti 40%, ostali 18%
Pismenost: 97%
Električna energija: 110 V, 60 Hz
GMT: Kanada ima šest vremenskih zona (od -4h do -8h)
Tel. pozivni brojevi: 00 1... iz Hrvatske, 011... iz Kanade
Klima: umjerena na jugu, subartička na sjeveru
Zračne luke: Lester B Pearson International u 27 km od Toronta, Vancouver International 15 km od grada, Calgary 8 km od grada i Montréal Dorval International 25 km od grada.
Ukupno: 13 međunarodnih zračnih luka
SAD
Službeni naziv: Sjedinjene Američke Države, United States of America
Poglavar: George W.Bush, predsjednik
Smještaj: središnji i južni dio S.Amerike, između Atlanskog oceana na istoku,
Tihog oceana na zapadu i Meksičkog zaljeva na jugoistoku.SAD-u
također priprada i Aljaska na krajnjem sjeverozapadnom dijelu S.Amerike
i Havajski otoci u Tihom oceanu.
Površina zemlje: 9 629 091 km2 9 158 960 km2 kopno;
470 131 km2 vodene površine
Broj stanovnika: oko 278 058 880 s prirodnim prirastom od oko 0.9%
Gustoća naseljenosti: 27,3 na km2
Kopnene granice: 12 248 km (Kanada 8 893 km uključujući 2 477 km s Aljaskom, Kuba 29 km, Meksiko 3 326)
Morska obala: 19 924
Najviši vrh: Mount McKinley 6 194
Glavni grad: Washington
Valuta: 1 američki dolar (USD) = 100 centi
Službeni jezik: nema službenog jezika, ali najzastupljeniji su engleski i španjolski
Etnički sastav: bijelci 83,5 %, crnci 12,4%, Azijci 3,3%, Američki indijanci 0.8%
Religija: protestanti 56%, rimokatolici 28%, židovi 2%, ostali 4%, vjerski neopredijeljeni 10%
Pismenost: 97%
Električna energija: 110/120 V, 60 Hz
GMT: 6 vremenskih zona: od -5h do - 10h
Tel. pozivni brojevi: 001� iz Hrvatske, 011385... iz SAD-a
Klima: uglavnom umjerena, južni dijelovi subtropska, Havaji tropska,
Aljaska arktička, Velike ravnice suha stepska
Zračne luke: ukupno: 834 zračne luke; najveće su: Chicago O'Hare, Atlanta, Dallas-Forth Worth, Los Angeles, San Francisco, Denver, Miami, Detroit, John F.Kennedy u New Yorku
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Arktički otok se nalazi u Sjevernoj Americi, i geografski i etnički; ali politički i povijesno Grenland je bliži Europi. Atlanski ocean se nalazi južno od Grenlanda, Arktički ocean na sjeveru, Baffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveći otok i najveći teritorij koji nije nezavisan. Također, na otoku se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu otoka, koje ima blažu klimu.
Većina Grenlanđana su mješavina skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit), i govore grenlandski jezik kao maternji jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog podrijetla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena.
Grenland je bio pod Norveškom upravom od 11. stoljeća pa do 1814., kada je vlast data Danskoj, iako su Danska i Norveška bile u personalnoj uniji stoljećima. Grenland je postao sastavni dio Danske 1953. Lokalnu autonomiju su dobili u danskom parlamentu (Folketing) 1. svibnja 1979. 2008. godine Grenlanđani su izglasovali prijenos više nadležnosti na lokalnu vladu, što je stupilo na snagu 21. lipnja 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku.
Grenlandski glasači su referendumom 1985. godine napustili Europsku ekonomsku zajednicu (današnju Europsku Uniju).