Selo i kapelu su opustošile
Osmanlije, a stanovništvo se pred njima iseljava. Tijekom demografske obnove
Podravine, sredinom
17. stoljeća,
dolazi do obnove Molva, a selo su naselili stanovnici iz susjednih
naselja te iz Hrvatskog zagorja i Međimurja. Župa je osnovana
1665., a
župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo građena je od 1855. do 1863.
[2] Sagrađena je zahvaljujući nastojanjima generala
Ignaca Čivića prema projektima arhitekta
Franje Kleina, jednog od najvažnijih predstavnika
romantizma u
Hrvatskoj. Riječ je o jednoj od najvećih i najreprezentativnijih crkava
podignutih u Hrvatskoj u 19. stoljeću uopće. Najveći dio inventara
crkve nastao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća za župnika Blaža
Tomašića. Glavni oltar naručen u Tirolu i izgrađen u radionicama čuvenog
kipara Ferdinanda Stuflessera (St.Ulrich, 1855.- Ortisei/St.Ulrich,
1926.), dopremljen u Molve 1897.godine zajedno sa četiri velika kipa
sv.Lucije, sv.Barbare, sv.Roka i sv.Florijana.Crkva Uznešenja Blažene
Djevice MarijeNakon razvojačenja Đurđevačke pukovnije
1871. Molve postaju središte općine. Godine 1904./05. osnovana je jedna od prvih mjesnih organizacija
HPSS-a. U
1974. pronađeno je nalazište
zemnog plina, jedno od najvažnijih u Hrvatskoj, a
1978. počela je njegova eksploatacija. Molve su jedno od središta hrvatskoga
naivnog slikarstva s galerijom osnovanom
1994.