HOC Bjelolasica već dugo godina odaje tužnu sliku hrvatske skijaške
infrastrukture. Jedinom hrvatskom skijalištu koje ima više od sjedežnice
ne nedostaje puno da zasvijetli punim sjajem i opravda svoj potencijal.
Nadamo se da će se to i ostvariti. 132 km od Zagreba te samo 27 km od Ogulina (put Zagreb - Bosiljevo - Ogulin - Jasenak, nap.a.), nalazi se najveće hrvatsko skijalište - Bjelolasica. Put iz Rijeke moguć je u nekoliko varijanti.
ARANŽMANI SKIJANJE
KOMPLETNA PONUDA
Najudaljenija, ali najbrža i najsigurnija u
zimskom periodu je autocestom Rijeka - Zagreb te potom autocestom A1 do
Ogulina i dalje preko Jasenka do Bjelolasice. Ta varijanta ima okruglih 140 km i prosječnom vozaču trebat će nekih sat i pol vožnje automobilom. Varijanta preko Novog Vinodolskog i "Rudolfine" sve do Jasenka ima 80 km
i kilometarski je najkraća, no u zimskom periodu svi moraju biti
spremni na (ne)očekivane zimske radosti, a vožnja bez zimskih guma, pa
čak i lanaca, gotovo da i nije moguća. Varijanta od Rijeke preko
Vrbovskog, Ogulina i Jasenka ima 115 km, no u zimskim uvjetima je vremenski najduža.
Splićani će morati autocestom A1 potegnuti punih 340 km,
stavljajući jasan znak isplativosti i cijene ovakvog jednodnevnog ili
višednevnog skijanja, budući da su brojni bosansko hercegovački skijaški
centri puno bliži, a treba biti realan i priznati da nude puno više.
Dno
skijališta i pristup njemu vrlo su dobri. Lokalna cesta je solidno
čišćena, a mjestašcem dominira Olimpijski centar koji je smješten na 620 metara
nad morem i nudi sasvim dovoljne smještajne kapacitete za koje
Bjelolasica trenutno ima potrebu. U toplijem dijelu godine, u ponudi su i
nogometni teren s atletskom stazom, trim staza te sportska dvorana.
Skijalište je udaljeno samo nekoliko stotina metara od HOC-a, a parking
za nekoliko stotina automobila smješten je na samom dnu staze i
istoimene vučnice Vrelo.
Upravo je Vrelo glavna tema svih
priča o potencijalu Bjelolasice. Iako je ova crna staza već dugi niz
godina izvan pogona, nedavno je u potpunosti renovirana i sada nudi
konfiguracijski zasigurno najljepšu i najkvalitetniju skijašku stazu u
Hrvatskoj. Njena dužina je 1.540 m, a denivelacijom i
proširenjem stvorene su idealne mogućnosti za buduće udomljavanje FIS
utrka, pa čak i utrka FIS Europskog ili Svjetskog kupa. No o tome će
biti vremena za razgovor kada se poslože ostali preduvjeti, a to je
zasigurno sustav umjetnog zasnježenja, koji je na Bjelolasici još uvijek
predmet maštanja. Iako državni organi uporno obećavaju izgradnju
sustava, to nikako da se dogodi.
Navedeni sustav velika je
investicija, no poznato je da skijališta na visinama od 1.000 do 1.500
mnv, koja se pri tome nalaze na diobi kontinentalne i primorske klime, a
nemaju snježne topove, jednostavno su osuđena na odumiranje. Najbolji
dokaz tome su dvije pune sezone (07/08 i 08/09.) u kojima je Bjelolasica
zabilježila tek nekoliko skijaških dana.
Dolaskom dvosjedežnicom Vrelo na vrh istoimene staze na raspolaganju je druga dvosjedežnica - Gomirkovica. I u ovom slučaju sjedežnica i staza dijele isto ime. Gomirkovica je duga 1.200 m
i crvenog je karaktera te je ujedno vikendom i najfrekventnija staza na
Bjelolasici. Na njoj se nalazi i sjedište lokalnog HGSS-a te
ugostiteljski objekt iz socijalističkog vremena, koji nudi odličnu i ne
preskupu hranu te može ugostiti oko stotinu gostiju. Kavu ili čaj platit
ćete 8 kuna, dok će sendvič, hot dog i sl. stajati oko 12 kuna. Varivo stoji 15-ak kuna, dok je varivo s mesom oko 25 kuna.
Dvosjedežnica Gomirkovica vodi do platoa na kojem je moguće odabrati kratke plave staze i vučnicu Livade,
ili se zaputiti trećom dvosjedežnicom sve do vrha skijališta. Vrh
skijališta, često vrlo hladan i nerijetko maglovit, nalazi se na 1.392 mnv, a označava start staze 1.700 m duge staze Bjelolasica, koja vodi sve do početka staze Vrelo, ili ishodište kratke, ali izrazito lijepe staze Vilinska draga, koja je pokrivena također vučnicom.
Bjelolasica često nudi zaista prave zimske i
snježne uvjete te će oduševiti svakoga željnog prirodnog snijega (kad ga
ima, nap.a.). No blizina mora, koje je udaljeno svega 30-ak km zračne
linije te južna i jugoistočna orijentacija većine staza Bjelolasici
često rade velike probleme. Nerijetko se događa da se i velike količine
snijega otope u prekratko vrijeme, naletom jačeg juga. Jedino je šumom
zaklonjena i pretežno sjeverno orijentirana staza Vrelo s punim
potencijalom. Upravo stoga ostaje najveći žal da za ovo skijalište već
dugo vremena nitko ne mari, osim vrijednih radnika i voditelja
skijališta, koji nerijetko čine zaista velike napore ne bi li ugostili
toliko željne skijaše i bordere. Onako kako smo i započeli, tako ćemo i
završiti - riječju "potencijal".
Telst:
skijanje.hrPlanina Bjelolasica
Kao najviša planina Gorskog kotara u lancu Kapela (vrh Kula 1534 m)
Bjelolasica je ime dobila po uskome svijetlom hrptu koji se ističe iznad
šumskog pojasa osobito kad je pod snijegom. Dugačka 7 km, vrlo strmih
strana, obiluje prostranim i gustim šumama prošaranim vapneničkim
stijenama i prostranim livadama, a šumski putovi i ceste povezuju ih u
jedinstveni kaleidoskop šuma i proplanaka pružajući nezaboravan
doživljaj ljubiteljima pješačenja i biciklizma. Zimi je planina idealno
skijaško odredište jer je prekrivena snijegom koji se obično zadržava do
sredine proljeća, kada ga smjenjuje bujna flora cvjetnih livada. Unatoč
strmim stranama, hrbat planine je ujedno i planinarski put koji vrh
Bjelolasice povezuje sa skijaškim terenima Hrvatskog olimpijskog centra.
Dvije su glavne polazne točke za prilaz vrhu Bjelolasice. Iz
turističkog naselja Bjelolasica put prema vrhu vodi ispod same žičare do
restorana Međustanica, gdje se put hrptom nastavlja do vrha i
planinarskog skloništa Jakob Mihelčić. Drugi je prilaz smjer iz hotela
Jastreb u Begovom Razdolju. Makadamskom cestom od oko 6 km dolazi se do
podnožja vrha od kojeg nas dijeli otprilike sat vremena uspona. Oba puta
zahtijevaju između 3 i 4 sata hoda.
Okolna naselja su Mrkopalj, Begovo Razdolje, Vrelo, Ogulin, Jasenak, Sabljaci, Vrbovsko te Ravna gora. Mrkopalj
je malo planinarsko naselje u blizini Bjelolasice usred prostranog
Mrkopaljskog polja. Iako je samo 20 km zračne linije od mora, njegov
utjecaj se ne osjeća, već Mrkopalj odiše planinskim ugođajem. Često se
organiziraju tradicionalne berbe plodova borovnica i drugih šumskih
plodova. Mrkopalj je tradicionalno okrenut skijanju, a poznati skijaški
centar Begovo Razdolje udaljen je samo nekoliko kilometara. Begovo razdolje
je smješteno na zapadnim obrancima Bjelolasice na 1078 metara nadmorske
visine i kao takvo je najviše u Hrvatskoj. Okrenuto je najviše
šumarstvu, a zbog sveg većeg interesa okreće se turizmu. Specifičnost
Begovog Razdolja je govor tj. dijalekt koji se još uvijek govori. U
okolici Begovog razdolja sve se više mještana okreće razvoju turizma, te
nudi gostima domaće specijalitete. Vrbovsko je jedno
od najvećih gorskih mjesta zahvaljujući bogatoj povijesti i kulturnoj
baštini. Turistička ponuda u Vrbovskom sastoji se od smještaja u
privatnim kućama, apartmanima, a ostala ponuda je raznolika gastro
ponuda i sportski sadržaji. Ravna gora se smjestila u
središnjem djelu Gorskog kotara na visoravni nadmorske visine 700 - 900
m. Okružena je Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim Vrhom. U samom centru
nalazi se crkva Sv. Terezije Avilske. Sam naziv Ravna gora govori o
povezanosti ravnice i planine, a zbog tih karakteristika je idealna za
odmor, te za one koji vole šetnje prirodom, biciklizam ili planinarenje.
Ogulin se nalazi u podnožju planine Klek, a u njegovom
podzemlju nalazi se ponor rijeke Dobre, kojeg mještani zovu Đulin
ponor. Grad Ogulin ima bogatu kulturnu i povijesnu tradiciju, te se od
spomenika ističu Frankopanski kaštel, župna crkva sv Križa, samostan sv.
Franje Asiškoga.