Style Felix

Skijalište Krasno/ Velebit/ Senj

Nakon godina neaktivnosti, obnovljena  je vučnica u malom velebitskom mjestu Krasno. Vučnica, postavljena krajem '80-ih godina prošlog stoljeća, samo je kratko na svojem početku bila u uporabi – rat je prekinuo skijaške aktivnosti na period od 15 godina. Zahvaljujući entuzijazmu krasnarskog poduzetnika, V. Tomaića, koji je preuzeo koncesiju nad vučnicom, ona se obnavlja te ponovno pušta u pogon u sezoni 2004/05.
Skijaliste_Krasno_7.jpg
Foto: Csaba Pinter

MICHELIN

ARANŽMANI SKIJANJE

SMJEŠTAJ

Malo o vučnici i stazama… "Tanjurići" dižu skijaše sa 844 na 953 mnv. Vučnica je, kako je već rečeno, starijeg datuma, te je stoga i podložna sitnim "bolestima" u vidu zastajkivanja u radu, no to nije ništa što ažurni djelatnici žičare neće pokušati riješiti u što kraćem roku. Sa vrha vučnice može se krenuti desno, gdje vas čeka staza dužine 450 m, ili lijevo, gdje se nakon početnih 100-tinjak metara staza račva na kraću i dužu varijantu. Kraća je dužine 500 m, a duža 660 m. Ukupno vas, dakle, na Krasnu čeka 1,6 km staza, brojka dovoljna za jedno neobavezno jednodnevno ili vikend skijanje. Staze su plavog karaktera sa natruhama "crvenog" i ne bi trebale predstavljati problem početnicima dok i napredniji mogu pronaći na njima pokoji izazov.

Samo skijalište ovisi o prirodnom snijegu te on uvjetuje otvaranje sezone i stanje na stazi. Zahvaljujući obilnim padalinama ove sezone otvaranje je bilo već krajem prosinca 2005.g. Prema riječima koncesionara, skijalište je u posjedu jednog ski topa, no još nije riješen problem akumulacijskog bazena. Staze se prema potrebi uređuju ratrakom, podloga je travnata tako da i unatoč nešto tanjem snježnom pokrivaču i "ojužalom" snijegu nismo imali neugodnih posljedica po bazu skija.

Na parkingu smo zatekli vozila pretežno zadarskih i riječkih registarskih pločica, iako ima gostiju i iz udaljenijih krajeva. Brojka vikend posjetitelja zna za sunčanih vikenda doseći i četveroznamenkaste veličine, no bez brige, većinu predstavljaju djeca na sanjkama tako da gužve na žici ne bi trebalo biti. Osim glavne vučnice, početnicima je na raspolaganju i baby lift u dužini od cca 150 m.

Do Krasna se može doći sa mora, potrebno je skrenuti u Sv. Jurju na Jadranskoj magistrali prema Krasnu i uspeti se zavojitom velebitskom cestom koja se uredno čisti i posipa u zimskim mjesecima; ili sa kopna, kada se u Otočcu siđe sa autoceste Zagreb-Split i prate putokazi za Krasno.

Ambicije koncesionara sežu i dalje od sadašnjeg stanja žičare. Razvijaju se planovi za produživanje vučnice za cca 500 m, čime bi se dobile staze od prosječnih 1,000 m. Također, uz postavljanje dodatnih vučnica od strane inozemnih investitora, Krasno bi moglo prerasti u lijepu malu skijašku oazu, no to su planovi koje će morati još malo pričekati. Problem, kao i uvijek, su zamršene zakonske regulative te lokalne strukture vlasti. Ostatak Krasna prepoznao je potencijal skijališta te se i ponaša u skladu s tim. Otvoreno je nekoliko ugostiteljskih objekata te prenoćišta koja sveukupno daju brojku od 250 raspoloživih kreveta. Prosječna cijena noćenja s doručkom iznosi oko 120 kn. Dnevna ski karta stoji 50 kn, a u sklopu skijališta moguće je unajmiti ski opremu (starijeg datuma) te dobiti poduku ski učitelja.

Krasno se predstavilo kao novo skijaško odredište u Hrvatskoj s velikim potencijalom. Na nadležnima je sada da realiziraju te potencijale i unovče svoja ulaganja. Zainteresiranih za vikend u Krasnu sigurno ne manjka, svi preduvjeti su tu: solidne staze, svjež zrak, netaknuta velebitska priroda i dobra gastro ponuda; krasan odmak od već gotovo unificiranih europskih skijališta.
Tekst : skijanje.hr
Krasno Polje

Krasno Polje je podvelebitsko selo u Hrvatskoj, u okolici Senja na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj. Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.

SMJEŠTAJ i UGOSTITELJSKA PONUDA KRASNO

VEZANI ČLANCI