Hrvatska Kostajnica je grad unutar Sisačko-moslavačke županije koji se smjestio na lijevoj obali rijeke Une, na Baniji. Grad se sastoji od sedam naselja te broji gotovo 3 tisuće stanovnika. Povijesno, grad se razvio na otočiću na rijeci Uni, dok se veći dio naselja pružio uz lijevu obalu rijeke. Predpostavlja se kako je ime Kostajnice izvedeno iz riječi kostanj, što znači kesten, što i ne čudi pošto se kestenove šume nalaze posvuda na brdima s oba dvije strane rijeke Une.
HRV.KOSTAJNICA
SLUŽBENA STRANICA
RESTORAN I IZLETIŠTE "DJED"
Ime grada se prvi puta spominje u 13., da a već u 15. stoljeću Kostajnica je bila utvrđeni grad u posjedu obitelji Arlandović. Već 1442. grad dobiva Martin Frankopan, a u 16. stoljeću ga preuzima plemenitaška obitelj Frankopan. Već početkom druge polovice istog stoljeća Kostajnicu zauzimaju Turci, kojima je služio za obranu granice na Uni sve do 1689. godine. Važno je istaknuti kako je kostajnička utvrda građena uz rijeku u obliku višekutnika, s jakom polukružnom kulom i dvije četverokutne kule. Nakon odlaska Turaka, krajem 17. stoljeća Kostajnica se razvija u pogranični grad, utvrda se popravlja, i grad se počinje širiti. Početkom 18. stoljeća u gradu su djelovale dvije crkve i jedna kapela, a u isto vrijeme se gradi i franjevački samostan i crkva, te je u gradu djelovala carinarnica koja je nadzirala promet i trgovinu s istoka. Tek krajem 18. stoljeća Kostajnica je proglašena slobodnim gradom. Početkom 19. stoljeća Francuzi su kratkotrajno prekinuli austrijsku vlast u Kostajnici, pripojivši ove krajeve Ilirskoj provinciji. U to vrijeme u gradu se razvija trgovina i obrt, te se grade ceste i unapređuje se pošta. Nakon raspada Austro-Ugarske Kostajnica je dijelila sudbinu Hrvatske. Nakon strahota I. i II. svjetskog rata grad se razvija u moderno urbano središte. Nažalost, za vrijeme domovinskog rata početkom devedesetih godina 20. stoljeća Kostajnica je bila pod okupacijom sve do oslobođenja 1995. godine.
H.Kostajnica za vrijeme Domovinskog rata
Danas je Hrvatska Kostajnica razvijeno gradsko središte koje se uspješno oporavlja od ratnih rana. Gospodarstvo grada temelji se na tekstilnoj, kožnoj i drvnoj industriji te na poljodjelstvu i stočarstvu. Osim ostataka srednjovjekovnog utvrđenog grada Zrinskih i Frankopana iz 15. stoljeća, od ostalih znamenitosti u gradu još valja spomenuti i kamene obliske iz doba Napoleona te župnu crkvu s muzejskom zbirkom iz 18. stoljeća. Vrijedna je i franjevačka crkva sv. Antuna Padovanskog iz 18. stoljeća koja je nažalost bila teško oštećena za vrijeme domovinskog rata. Do crkve se nalazi i barokni samostan u kojem se nalazi vrijedna kulturno-povijesna zbirka. Važno je istaknuti kako se osim kulturno-povijesnih znamenitosti grad može pohvaliti i prelijepom prirodom, pa je tako Zrinska gora pogodna za planinarenja, dok neposredna blizina parka prirode Lonjsko polje dodatno obogaćuje turističku ponudu Kostajnice.
Stari grad (Utvrda) grofova Zrinskih na otočiću
Stari grad Zrinski, utvrda je nastala najvjerojatnije u 13. stoljeću oko koje se kasnije zbog lakše obrane razvilo i kostajničko naselje. Značajnu je ulogu odigrao u ratovima s Turcima, a najpoznatiji vladari bili su mu obitelj Zrinski.
Stara gradska jezgra
Velikim je dijelom razrušena tijekom Domovinskoga rata. 1988.godine Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture donio je rješenje o zaštiti stare gradske jezgre kao spomenika kulture.
Park šuma DjedNasljeđe je poznatog hrvatskoga pedagoga Davorina Trstenjaka koji je od 1889.-1899.godine živio i radio u Kostajnici i pošumio brdo Djed. Odlukom Županijske skupštine SMŽ 2000.godine brdo Djed proglašeno je park šumom. Poznato je izletište sa restoranom i vidikovcem.
Na velikom platou, na vrhu Djeda nalaze se
zvjezdoliki zemljani temelji utvrde čija je izgradnja započela početkom 18. stoljeća ali nikada nije završena. Uz
Stari grad Zrinski utvrda je trebala služiti za dodatnu obranu cijelog područja. Tijekom godina ostaci zemljanih bedema pretvoreni su u šetnicu.
Una, unski otoci i šetnica uz Unu
Hrvatska Kostajnica obiluje pitkom vodom čemu svjedoče brojna vrela koja su do izgradnje kostajničkoga vodovoda imala važnu ulogu u životu Kostajničana. Uz Pekinac, Paunovac, Antunovac, Mrzlenac, Varoški bunar, najpoznatiji kostajnički izvor je
TEKIJA, na kojoj još i danas stoji kamena ploča s natpisom" PI BRATE IZ BOŽJE MILOSTI DAT TI JE NAPITAK"
Crkva i samostan Sv.Antuna Padovanskog
Crkve
Crkva i samostan Sv.Antuna Padovanskoga, sagrađena 1729.godine, teško je oštećena tijekom posljednjega rata, obnovljena je prije desetak godina.
Crkva Sv.Nikole, Župna crkva sagrađena 1771.godine, razorena je u Domovinskom ratu.
Crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila podignuta 1743. g. u baroknom stilu, srušena je do temelja 1941. godine (1703. g. već postoji hram manjih dimenzija, najvjerovatnije
drveni ). Sadašnja crkva sagrađena je 1972. godine.
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice sagrađena u 18.st. nalazi se u kostajničkom naselju Tirol, u blizini izvora ljekovite vode.
Kapela Svetih Ilije i Luke sagrađena 1887.godine, nalazi se u kostajničkom naselju Utolica.
Hotel CentralVideo >>>
klikni ovdje<<<
Secesijsko je zdanje sagrađeno 1905.godine u obliku pramca broda. Zaštićen kao spomenik kulture u vrijeme otvaranja imao je vlastiti vodovod, elektrčnu centralu i proizvodio vlastita pća, osobito sortna vina. Nakon Domovinskoga rata u potpunosti je obnovljen u skladu sa zahtjevima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Spomen obilježje Gordanu Ledereru
Spomeni u čast poginulom hrvatskom snimatelju, vidikovac je odakle „puca“ veličanstven pogled na pounjsku dolinu i Park šumu Djed
Kupalište Kavrlja, Veliki kamen, Otoci
Hrvatska Kostajnica ima tri riječna kupališta na kojem je dozvoljeno kupanje tokom ljetnih mjeseci.
Planinarska staza "Gordan Lederer"
Kreće od trećeg mosta, kroz kesten šumu do izletišta Djed
Biciklistička staza
Kreće se kroz grad, preko planinskih naselja Rosulje, Utolica, Rausovac, Selište i nazad.