Style Felix

Turistički posjet Virovitica

Virovitica je grad u sjeverno-istočnoj Hrvatskoj, administrativno središte Virovitičko-podravske županije, nalazi se blizu rijeke Drave i granice s Mađarskom. U izvorima se Virovitica prvi put spominje u 13. stoljeću (Wereuche). Pisana povijest bilježi kako je herceg Koloman 1234. godine  stanovnicima velikog grada Virovitice (magna villa Wereucha) dao niz povlastica.

MICHELIN

VIROVITICA

VIROVITICA

VIROVITICA

Danas je Virovitica središte Virovitičko – podravske županije u kojoj ima najznačajnije mjesto. Virovitica je nositelj gospodarskog razvoja Virovitičko – podravske županije jer upravo su u Virovitici ili njezinoj okolici smješteni najznačajniji gospodarski potencijali, i to ne samo ove županije, već cjelokupne regije.

 Najpoznatija znamenitost je dvorac Pejačević.Grofovska obitelj Pejačević je 1804. godine podigla dvorac s barokno klasicističkim obilježjima, a okružen je skladnim parkom koji dominira središtem grada.
Od znamenitosti posjetite:

Dvorac Pejačević

Gradnju je započeo Antun I. 1800. na temeljima srednjovjekovnog burga. Započeo je jednokatni barokno -  klasicistički dvorac oko kojeg se grad dalje razvijao i širio.
Gradnju je dovršio Antun II. Pejačević. U sklopu izgradnje učinjeno je i parkovno uređenje okoliša dvorca, odnosno formirana je osnovna kompozicija perivoja koja je naglasila reveline nekadašnje utvrde zadržavajući obrambeni jarak ispunjen vodom potoka Ođenice. Antun III. Pejačević (sin Antuna II.) prodao je dvorac i imanje 1841. godine njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg – Lippe. Oni nastavljaju s uređenjem perivoja u već postavljenim granicama. U njihovom je vlasništvu bio sedamdeset godina i za to vrijeme imanje je bilo znatno uvećano. Godine 1911. novi vlasnik postaje Ivan grof Drašković. Virovitička općina 1930. godine za svoje potrebe kupuje dvorac s parkom koji i danas dominira središtem grada.


Franjevački samostan

Samostan je u Virovitici postojao prije pojave Turaka na ovom području. Točnije 1280. godine spominje se franjevački, a 1290. godine dominikanski samostan.
Od 1735. godine u samostanu djeluje samostanski ljekarnik, a među njima istaknuo se dugogodišnjim radom fra Bonifacije Gerber pod čijim je vodstvom pokrenuta i zdravstvena skrb u Virovitici, odnosno franjevačka ljekarna i kirurgija. To je najstarija građevina u Virovitici. Sa zapadne strane samostanu je dodana  jednokatna zgrada 1758. godine odnosno nova prostorija za samostansku ljekarnu. Na njezinu se istočnom uglu nalazi kapela sv. Emigdija - zaštitnika od potresa. U samostanu se čuva velika zbirka slika i kipova nastalih u periodu 18. - 19. st, bogata knjižnica i velik dio predmeta stare franjevačke ljekarne.
Crkva sv. Roka

Nastanivši se u gradu, franjevci su podigli drveni samostan i sazidali crkvu sv. Roka. Izgradnja crkva sv. Roka započela je 1746. i trajala je do 1752. godine. Unutrašnjost crkve ubraja se među najistaknutije barokne cjeline u Hrvatskoj. Crkva sv. Roka danas je često i kulturno središte Virovitice jer se u njoj održavaju mnogobrojni koncerti.

Gradski park

On okružuje Dvorac Pejačević koji je zaštićeni spomenik kulture. Oblikovanje parka započelo je početkom 19. stoljeća nakon što je izgrađen Dvorac. Utemeljitelji parkovne umjetnosti u Virovitici bili su grofovi Pejačević, te nakon njih njemački knez Schaumburg – Lippe te franjevci i bogati građani. Opkop koji se nalazi oko Dvorca u Parku podsjeća da je na tom prostoru nekada bila srednjovjekovna utvrda.

Palača Pejačević

Sagrađena je po nalogu grofa Pejačevića krajem 18. stoljeća. Impozantan je primjer barokne svjetovne arhitekture i registrirani spomenik prve kategorije te predstavlja jedan od najstarijih virovitičkih kulturnih dobara na području baroknog graditeljstva. Palača je u studenome 1997. godine stradala u požaru nakon čega je obnovljeno potpuno izgorjelo krovište zgrade.

Prva hrvatska štedionica

Izuzetan spomenik iz 19. stoljeća je i zgrada Prve hrvatske štedionice, u cijelosti izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s vrlo elegantnim historicističkim obilježjima koji dodatno potkrepljuje argumente o Virovitici kao trgovačkom centru onoga doba.

VEZANI ČLANCI